Šta je to šahovsko težište?
U cemu je glavna prednost sahovskih majstora?
Teziste? U sahu? Istina, u skoli smo na casovima fizike ucili o tezistu. Tamo se radilo o predmetima rasporedjenim u prostoru i sili gravitacije koja deluje na njih. Teziste je tacka u kojoj deluje rezultantna sila tezina pojedinih delova tela.
Ali u sahu?
Malo je poznato, ali uocavanje i spoznaja gde je locirano sahovsko teziste je glavna osobina koja odvaja sahovske majstore od ostalih. To nije sposobnost proracuna, ili bolje poznavanje otvaranja (mada su oni naravno i tu u prednosti). Ono sto majstore najvise cini superiornim je usredsredjenost na protivnikovo teziste. U isto vreme, oni se trude da izgrade i odrzavaju teziste za svoje figure.
Sta je ustvari sahovsko teziste?
Podjimo od toga da se u sahu takodje bavimo predmetima rasporedjenim u prostoru koji poseduju snagu. Po analogiji sa fizikom, mozemo da pretpostavimo da u sahovskom prostoru od 64 polja takodje postoji jedna rezultantna sila koja potice od sila koje ispoljavaju sahovske figure tokom medjusobnog suceljavanja.
Glavna karakteristika pozicije
Prostim jezikom, teziste je najvaznija karakteristika u poziciji. To je najistaknutiji element od svih elemenata koje pozicija poseduje i koje razvrstavamo po vaznosti da bi pravilno ocenili trenutnu situaciju na tabli. To je ono sto je trnutno od najveceg znacaja i sto sahovski majstori najcesce prepoznaju vrlo brzo. U tome je njihova prednost u odnosu na nas. Isto kao sto i velike vojskovodje prepoznaju u trenu gde su slabosti i snaga njihovih armija i gde se kriju moguce pretnje, kao i mogucnosti za napredovanje.
Nakon sto su identifikovali teziste operacija, oni su sticu orijentaciju sta dalje treba da preduzmu na bojnom polju. Ceo proces je intuitivan i odigrava se munjevitom brzinom u njihovoj podsvesti.
Vrlo dobar opis tezista moze da se nadje u vojnim prirucnicima (sto nije nimalo cudno imajuci u vidu da sah potice od drevne vestine vodjenja rata sa kojom deli iste principe).
Na primer, prirucnici americke vojske nalazu da se uvek trazi teziste (“center of gravity”, inace termin koji potice od pruskog stratega von Klausewitza), odnosno ona kljucna bojeva moc neprijatelja koja stoji na putu ostvarenja sopstvenih ciljeva. I obrnuto, uvek se razmatra i definise sopstveno teziste (bilo da je u pitanju neka sustinska karakteristika bitna za dalje vodjenje konflikta, bilo neka bojeva sposobnost ili lokalitet) sto treba da omoguci ostvarenje ciljeva sopstvenim snagama.
Nimcovic izrazava slicnu ideju u klasicnom delu sahovske literature, Moj sistem (u odeljku o dopunskoj zastiti, “overprotection”). On kaze da ostvareni kontakt figura sa nekim vaznim strateskim poljem (sto je ustvari lokalitet iz gore pomenute definicije tezista u americkim prirucnicima) uvek ima blagotvorno dejstvo za vasu poziciju. Teziste sluzi kao izvor energije za figure koje ostvaruju dopunsku zastitu iz kojeg one neprekidno crpe svezu snagu. Teziste takodje pruza najvisi moguci stepen bezbednosti u vezi sa odbijanjem moguceg neprijateljskog napada.
Sahovsko teziste je uvek izvor snage u poziciji. Ono odredjuje koliko je vasa pozicija stvarno jaka. Sa druge strane, teziste obezbedjuje slobodu dejstva vasim snagama. Teba imati na umu da teziste uvek mora da se posmatra zajedno sa zadatkom postavljanja ciljeva i glavnih prioriteta daljeg toka borbe (planiranje). Ove dve stvari uvek idu neraskidivo ruku pod ruku.
Da li mozete da se dosetite sta moze da bude teziste u nekoj poziciji? Posedovanje vazne linije ili dijagonale, pesacki majoritet, jaka polja, centralizacija. Kao sto vidite, sve poznati pozicioni motivi. Medjutim, trik je u tome da prepoznate kljucnu osobinu u trenutnoj poziciji! Kada dodjete do tacke da ste usavrsili ovu vestinu i da vam to ide jako lako, vi ste ustvari vec dogurali do majstora!
Uvek u potrazi za tezistem
Sada je jasno da bi rad na spoznaji tezista i koriscenju tog saznanja za dalje planiranje vodjenja borbe trebalo da bude jedan od najboljih metoda za usavrsavanje u sahu. Rad na taktici, ili recimo zavrsnici, su jako korisne stvari. Medjutim, teziste je, po mom misljenju, od najveceg znacenja (kao u samom zivotu, gde su mnogi poduhvati propali i propadaju zbog propusta u definisanju prioriteta br. 1 i naseg bavljenja manje vaznim stvarima).
Medjutim, uzlazna linija u ovladavanju ove vestine se nimalo ne postize lako, treba odmah reci. Trazi vreme i iskustvo. Ali to nikako ne znaci da treba odustati. Kod svakog poteza, bilo da igrate partiju ili analizirate partije majstora, postavite sebi pitanje: “gde bi trebalo da bude teziste”? Ili, “sta je najvaznija osobina ove pozicije”? U pocetku, nece biti lako da se to odredi. Ali vremenom, slika na vasem radaru ce bivati sve ostrija i jasnija.
Sledeci put, pogledacemo jednu poziciju iz velemajstorske prakse da bi na primeru lakse definisali koncept tezista. To ce biti pozicija iz partije Larsen-Matanovic, Zagreb 1965. Posle toga, videcemo na daljim primerima koje posledice mogu da proisteknu kada se teziste zanemari, ili se potpuno zaboravi na nj. Dacemo takodje savet o tome koji su moguci nacini da se poradi na prepoznavanju tezista.
Pre nego sto zajedno pogledamo u narednom broju, pokusajte da odgovorite na pitanje: koji je to najvazniji resurs koji stoji na raspolaganju komandantu belih figura u ovoj poziciji? Glavna karakteristika kojoj teze sve bele figure i koja ce omoguciti da se materializuje postignuta poziciona prednost.
Ovaj clanak je prvi u seriji o sahovskom “tezistu”, prvobitno objavljen na engleskom jeziku na sajtu Sahovske Asocijacije Dzordzije (http://georgiachessnews.com/2014/10/01/center-of-gravity-in-chess/)
Mozete da nadjete clanak br.2 na istom sajtu (br.3 izlazi 1. decembra, a br.4 2. januara 2015).